Krajem srpnja 2026. u Senju je započeo terenski rad u okviru znanstvenog istraživanja senjskoga govora i frazeologije. Provode ga znanstvenice Martina Bašić iz Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te Mirjana Crnić Novosel i Barbara Kovačević iz Instituta za hrvatski jezik.
Najznačajnija djela o senjskome govoru radovi su akademika Milana Moguša, “Današnji senjski govor” iz davne 1966. godine te “Senjski rječnik” iz 2002.
Kako se mijenjao i u kojoj je mjeri izvorni senjski govor (stariji gradski čakavski tip) pod utjecajem doseljavanja i standardnog jezika izgubio od svoje tradicionalne strukture?
Stoga je krajem srpnja 2026. u organizaciji Katedre Čakavskog sabora Senj započeo terenski rad u okviru znanstvenog istraživanja senjskoga govora i frazeologije. Provode ga znanstvenice Martina Bašić iz Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te, Mirjana Crnić Novosel i Barbara Kovačević iz Instituta za hrvatski jezik.
Pojedini govori okolice Senja, poput gackih čakavskih ili bunjevačkoga govora zaleđa Senja imaju formalnu zaštitu Ministarstva kulture i medija unutar Registra kulturnih dobara RH. Senjski govor, izložen snažnim utjecajem štokavskih narječja zaleđa i standardnoga jezika, trenutačno nije službeno zaštićen kao pojedinačno nematerijalno kulturno dobro u Republici Hrvatskoj.
Status senjskoga govora i rad na njegovu očuvanju uključuju brojne aktivnosti. Lokalna zajednica treba uložiti napor dokumentirajući i bilježeći sve što može od preostalih govornika.
Katedra Čakavskog sabora Senj stoga provodi projekte u cilju očuvanja, popularizacije, ali i institucionalne zaštite senjske čakavštine da bi se spriječilo njezino nestajanje.
